Herbarij

NAZIVI
Jaglac, rani jaglac, obični jaglac, jagorčevina, jagorčika, ključarica, jaglika, jeglič, sunašce.

IZGLED
Trajna zeljasta biljka niskog rasta do 30 cm koja među prvima počinje cvjetati u proljeće. Listovi su duguljasti i složeni u rozetu te naborani s gustim dlačicama po naličju. Cvjetovi su žute boje s pet latica, a nalaze se na dlakavim stapkama.

STANIŠTE
Biljka raste na livadama i proplancima, u svijetlim šumama, u voćnjacima, uz grmlje, od nizinskih dijelova pa sve do 1200 m nadmorske visine, a cvate od veljače do svibnja.

LJEKOVITOST

Od jaglaca skupljamo cvijet, list i korijen. Cvjetovi jaglaca sadrže korisne spojeve poput flavonoida, saponina, tanina, vitamina C i kalija pa ekstrakti jaglaca mogu imati protuupalna svojstva što ih čini korisnima za ublažavanje upalnih stanja u tijelu. Biljka se ponekad koristi za poticanje probave i olakšavanje gastrointestinalnih problema poput nadutosti i grčeva dok sirup od korijena jaglaca koristimo za ublažavanje suhog kašlja i iritacije grla. Cvjetove i listove jaglaca koristimo protiv proljetnog umora, gihta, reume, bronhitisa i hripavca. Načini korištenja jaglaca u prirodnoj medicini uključuju:

• Priprema čajeva od cvjetova: osušeni cvjetovi jaglaca mogu se koristiti za pripremu umirujućih čajeva koji pomažu u smirivanju želuca, ublažavanju kašlja, kroničnog bronhitisa, a koriste se i za liječenje bolesnih bubrega i reumatizma.
• Priprema čajeva od korijena: čaj od korijena uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za stišavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice.
• Infuzija ulja: cvjetovi jaglaca mogu se infuzirati u ulje i koristiti za masažu radi ublažavanja bolova u mišićima i zglobovima.
• Dodatak salatama: mladi listovi se mogu jesti kao salata, stavljati u juhe, variva i umake no koristiti ih umjereno jer nisu ugodna okusa no izvor su karotena i vitamina C.

KONTRAINDIKACIJE
Zbog sadržaja saponina biljka se ne preporučuje trudnicama i dojiljama, a može imati interakcije s određenim lijekovima poput antikoagulanata ili lijekova za snižavanje krvnog tlaka.

NAZIVI
Motar, matar, motrika, morski koper, morski koromač, petrovac, trava sv.Petra, primorski obalac, šćulac, slatki kopar, morski peršin, morsko cvijeće.

IZGLED
Zimzelena zeljasta trajnica u podnožju s odrvenjelom štitarkom. Naraste do 50 cm. Listovi su mesnati i trokutasta oblika te glatki, a cvjetovi bijele do žućkaste boje dok su plodovi ovalni i ljubičasti.

STANIŠTE
Biljka raste u polugrmovima u pukotinama stijena koje se nalaze uz more pa je zato izrazito bogata solju. Cvjetovi se pojavljuju tek dvije do tri godine nakon sadnje a plodovi sazrijevaju krajem ljeta.

LJEKOVITOST

Motar je bogat hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima, uključujući vitamin C, vitamin A, željezo, kalcij i magnezij. Ovi hranjivi sastojci doprinose općem zdravlju tijela i jačaju imunološki sustav. Biljka ima antioksidativno, diuretičko i antimikrobno djelovanje, potiče probavu i ublažava probavne smetnje.

• Kulinarska upotreba: motar ima okus sličan koromaču i običnom peršinu no dosta je slaniji pa smanjite dodatak soli kada ga koristite. Koristi se kao začin ili dodatak jelima, uključujući salate, juhe i riblje specijalitete.
• Ljekovita primjena: listovi i stabljike mogu se koristiti za pripremu ljekovitih čajeva, tinktura ili ekstrakata koji se mogu koristiti za poticanje probave ili liječenje infekcija.

KONTRAINDIKACIJE
Sigurna za konzumaciju.

NAZIVI
Jestivi kesten, šumski kesten, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac, žir bogova.
***jedna od rijetkih biljaka kod kojih za divlju biljku iz prirode kažemo da je pitoma. Uobičajeno je da divlje biljke nalazimo u prirodi dok su pitome kultivirane no u narodu su se udomaćili nazivi za jestivi kesten da je PITOMI dok je nejestivi kultivirani kesten koji se sadi po parkovima naziva DIVLJI***

IZGLED
Listopadno stablo iz porodice bukvi sa širokom i gustom krošnjom koje naraste do 30 m. Kora drveta je sivocrna i popucana po duljini. Listovi su 8 do 25 cm dugački te 4 do 8 cm široki, imaju golo lice i dlakavo naličje, a nalaze se na kratkim peteljkama. Ima muške i ženske cvjetove, a plod je okruglasti i malo spljošteni oraščić sa smeđom ljuskom. Plod ima svijetli špicasti vrh odnosno karakterističnu resicu koja je jasno vidljiva i dugačka par milimetara (koju divlji kesten nema), a obavijen je smeđim bodljikavim omotačem. Unutar jednog omotača su najčešće dva ploda.

STANIŠTE
Ovo drvo raste većinom u kontinentalnoj Hrvatskoj po šumama do nadmorske visine od 900 m. Stablo živi i do 500 godina, cvjeta u srpnju i lipnju, a svake godine u listopadu i rujnu pa sve do studenog daje i do nekoliko stotina kilograma plodova.

LJEKOVITOST

Plodovi kestena su bogati hranjivim tvarima poput ugljikohidrata, vlakana, vitamina C, vitamina B1, B6 i B12 te minerala poput mangana i kalija, a glavni sastojak im je škrob.

• Kulinarska upotreba: mogu se konzumirati na različite načine, uključujući pečene i kuhane. Često se koriste u pripremi raznih jela poput juha, umaka, priloga, slastica i sladoleda.
• Ljekovita primjena: kesteni se tradicionalno koriste zbog svojih ljekovitih svojstava. Smatra se da imaju antioksidativna svojstva, pomažu u regulaciji probave, potiču zdravlje srca i snižavaju krvni tlak. Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčanih opeklina, dok se listovi koriste za čaj kod zaustavljanja krvarenja jer sužava krvne žile.

KONTRAINDIKACIJE
Plod kestena se konzumira nakon termičke obrade jer sirov ima štetne posljedice po zdravlje. Listove bi trebale izbjegavati trudnice i dojilje, osobe s poremećajima jetre te one koje uzimaju lijekove za koagulaciju krvi.

NAZIVI
Šumska jagoda, divlja jagoda, jagodnjak, jagodnjača, petoprsna kupjenica, pozemljuša, rdeča jagoda, rumena malina, smokvica, sunice, troskva, pozemljuša, mamica.

IZGLED
Višegodišnja zeljasta biljka visine do 30 cm s uspravnom stabljikom koja po sebi ima dlačice. Listovi su sačinjeni od tri dijela a cvjetovi od 5 bijelih latica. Plodovi su crvene boje i mnogo manje dimenzije od klasičnih kultiviranih jagoda no okusom nešto slađi.

STANIŠTE
Biljka raste od nizinskih predjela pa sve do 1600 metara visine a nalazimo je u šumi, živicama, šikarama i grmlju. Cvate od travnja do lipnja a plod sazrijeva od svibnja do kolovoza.

LJEKOVITOST

Plodovi šumske jagode bogati su antioksidansima, vitaminima C i K, te mineralima poput kalija i mangana. Osim toga, šumska jagoda posjeduje protuupalna svojstva i može pomoći u snižavanju razine kolesterola. Neki od načina na koje se šumska jagoda može koristiti su:

• Svježa konzumacija: plodovi šumske jagode mogu se jesti svježi kao ukusni i zdravi dodatak obrocima.
• Priprema čajeva: osušeni listovi šumske jagode mogu se koristiti za pripremu čajeva koji imaju blaga diuretička svojstva.
• Dodatak desertima: jagode se često dodaju raznim desertima, poput kolača, pita ili voćnih salata, kako bi im se dodao prirodni okus i nutritivna vrijednost.
  
  KONTRAINDIKACIJE
  Sigurna za konzumaciju.